Žene ovisnice i ovisnost u trudnoći
Dosadašnja istraživanja kao i iskustva iz prakse pokazala su da žene ovisnice imaju značajno višu stopu komorbiditeta nego muškarci ovisnici. Neki od značajnih pokazatelja jesu znatno viša stopa depresije i anksioznosti te postojan rizik od razvijana ovisnosti sve do srednje životne dobi. Isto tako, stručnjaci su složni kako je u etiologiji nastanka ovisnosti kod žena najčešće psihička trauma, najčešće uzrokovana seksualnim, psihičkim ili fizičkim nasiljem u obitelji, stigmatizaciji zasnovanoj na siromaštvu, rasi, seksualnoj orijentaciji i slično. Studije opetovano pokazuju da je partnerstvo žene ovisnice često puno nasilja i zlostavljanja. Veliki broj stručnjaka/kinja se slaže da je priroda ovisnosti među ženama drugačija i to ne samo u pogledu bioloških razlika koje čine muškarce i žene različito osjetljivima na uporabu droga, već i u pogledu psiholoških, socijalnih i raznih karakteristika okruženja, posebice onog obiteljskog.
Vrlo su često žene ovisnice reprodukcijske dobi koje u slučaju trudnoće i sebe i svoje nerođeno dijete izlažu opasnim tvarima. Svaka supstanca, bila to psihoaktivna droga, alkohol, duhan ili marihuana na određeni način utječu na plod dok se nalazi u maternici, ali i na novorođenče kada se prekine snabdjevanje preko posteljice.
Korištenjem droga u trudnoći, ovisnost prestaje biti isključivo zdravstveni, ekonomski i zakonski problem majke uživatelja. Nerođeno dijete , bez vlastite odluke ili saznanja, postaje nedužna žrtva ovisnosti i njezinih posljedica. Ono obolijeva od NAS-a ( engl. Neonatal Abstinence Syndrome) sindroma novorođenačkog ustezanja, vodećega preventibilnog uzroka mentalnih, somatskih i psiholoških odstupanja u dojenčadi i djece, a izloženo je povećanom riziku neonatalnog morbiditeta, mortaliteta i sindroma iznenadne dojenačke smrti. Rezultati desetogodišnjeg istraživanja utjecaja droge na ishod trudnoće i novorođenčadi u Klinici za ženske bolesti i porode u Splitu, pokazali su da su prijevremeni porod i niska porodna masa najčešće komplikacije u novorođenčadi iz ovisničkih trudnoća, a ustanovljena je visoka učestalost perinatalne hipoksije, rane novorođenačke sepse, moždanih krvarenja i urođenih anomalija. Majke ovisnice najčešće žive u lošim higijenskim, epidemiološkim i socio-ekonomskim uslovima zbog toga se svaka ovisnička trudnoća smatra rizičnom. Trudnice ovisnice uglavnom imaju nedovoljnu zdrastvenu zaštitu, višu incidenciju spolno prenosivnih bolesti i loše prehrambene navike, što značajno utječe na loš perinatalni ishod.
Vrste ovisnosti i njihov utjecaj na ishod trudnoće
Kokain je alkaloid koji se priprema iz lišća Erythroxylon coca koja raste u Andama Ekvatora, Perua i Bolivije. U modernu medicinu uvedena je 1884. godine kao lokalni anestetik. Konzumiranje kokaina stvara produljenu adrenergičku stimulaciju, a nagli prestanak njegova uzimanja vodi brzome nastanku apstinencijskog sindroma. Prvo izvješće o štetnom djelovanju kokaina na trudnoću objavljano je 1983. godine kad su prijavljena dva slučaja prijevremenog odljuštenja normalno nasjele posteljice. Izloženost kokainu u trudnoći povezana je s češćim prijevremenim prsnućima plodovih ovoja i lakšom dilataciju cerviksa što u konačnici vodi prijevremenom porodu. Kokainske ovisnice češće imaju srčane aritmije, moždani infarkt i akutno zatajenje bubrega. Zbog vazokonstriktornog djelovanja kokaina, smanjen je uteroplacenteni protok krvi što je jedan od razloga unutarmateričnog zastoja u rastu fetusa. Dokazano je kardiotoksično djelovanje kokaina na fetalno srce, a epidemiološka istraživanja upućuju na veću učestalost srčanih aritmija u novorođenčadi kokainskih ovisnica. Posljedice izravnog i/ili neizravnog kokainskog djelovanja očituju se na nastanku fetalnih strukturnih promjena kao što su defekti razvoja mokraćnog, koštanog i dišnog sustava, moždanog infarkta i hidroencefalusa što se sve pripisuje poremećaju fetalne cirkulacije krvi. Promjene u razvoju vidnog sustava očituju se otokom vjeđa, hipoplazijom vidnog živca, odgođenom maturacijom vida.
Heroin/ metadon, po kemijskom sastavu diacetilmorfin, prirodna je droga koja se proizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima. Djelovanje usporava disanje i rad srca, snižava krvni tlak, širi krvne žile, usporava crijevnu peristaltiku i izaziva osjećaj euforije. Nakon dugotrajnog uzimanja heroina razvija se vrlo jaka fizička i psihička ovisnost. Fizička ovisnost izaziva poremećaje funkcioniranja organizma nakon prestanka unošenja droge, dok psihička ovisnost izaziva želju za češćim uzimanjem sve veće količine droge. Metadon je sintetički opijat s jako izraženim analgetskim učinkom. koji se koristi u postupku kontroliranog odvikavanja ovisnika. Heroin i metadon zbog svoje male molekularne mase lako prolaze kroz posteljicu te ih se u fetalnim tkivima može naći sat nakon konzumacije. Najčešće opstetričke komplikacije upotrebe heroina u trudnoći su spontani pobačaj, placentna insuficijencija, fetalni zastoj rasta, prijevremeni porod, abrupcija placente, i intrauterina smrt ploda.
Marihuana je najčešće korištena rekreativna droga u žena generativne dobi. Neke procjene govore da gotovo četvrtina trudnica koristi marihuanu. Marihuana je poseban pripravak sušenog lišća, grančica, sjemena i cvijeta stabljike Cannabis sativae. Cannabis ima više od 400 kemijskih supstanci od kojih su 61 poznate kao 5 kanabioidi. Najsnažnija psihoaktivna tvar je delta- 9- tetrahydrocannabinol (THC). Drugi sastojci nemaju značajniji psihoaktivni učinak. Pušenjem marihuane THC se resorbira u plućima i prelazi u cirkulaciju. Učinak se očituje vrlo brzo i traje oko 3 sata. Raste puls, pada tlak, snižava se tonus muskulature, izraženo je konjuktivalno crvenilo, a psihoaktivni učinak se očituje pospanošću, promjenom koncentracije i vizualnim poremećajima. Istraživanja na životinjama i ljudima pokazuju da koncentracija THC-a u fetusu približno ista kao i u majci te na taj način direktno djeluje na mozak fetusa. Budući da većina korisnica marihuane u trudnoći uzima i neki drugi opijat, teško je točno razlučiti učinak marihuane na trudnoću. Epidemiološka istraživanja pokazuju da su djeca čije su majke pušile jednu ili više cigareta marihuane tijekom prvog tromjesječja trudnoće u dobi od 6 godina imala smanjeno verbalno razumijevanje, a ona čije su majke uzimale iste doze marihuane tijekom drugog tromjesječja trudnoće imala su umanjeno kratkotrajno pamćenje. Za sada nema izvješća o teratogenom djelovanju marihuane. U trudnica konzumentica marihuane učestalija je mekonijska plodna voda, patološki porod, abrupcija posteljice, fetalni zastoj rasta, nedonošenost, malformacija ploda i zbog slabijeg apetita slabiji je prirast tjelesne težine u trudnica.
Alkohol etanol ima štetno djelovanje na mozak u razvoju, mada točan mehanizma oštećenja nije jasan. Njegovo štetno djelovanje je usporedno koncentraciji u plazmi. Lako prolazi feto-placentarnu barijeru. Korištenje etanola u trudnoći može dovesti do nastanka fetalnog alkoholnog sindroma (FAS) , koji je prvi put opisan u Francuskoj 1968. godine. Trudnice koje uživaju akohol imaju značajno veći rizik poremećaja fetalnog razvoja, prijevremenog poroda, kongenitalnih anomalija i tzv. fetalni alkoholni sindrom koji je vodeći uzrok mentalne retardacije. Neurotoksično djelovanje etanola na fetus iskazuje se hipoplazijom vidnog živca te abnormalnostima mijelinizacije. Sveukupni mortalitet u trudnoćama kompliciranim „teškim“ uzimanjem alkohola iznosi 18%. Bez obzira na gestacijsku dob štetno djeluju na plod te ga stoga treba izbjegavati u trudnoći kao i na ostala sredstva ovisnosti.
Duhan kao prirodni biljni materijal sačinjen je od kompleksne mješavine kemijskih tvari koje obuhvaćaju alkaloide, šećere, proteine, aminokiseline, celulozne produkte, fenole, ugljikovodike, karboksilne kiseline, sterole, pektinske tvari, terpenoide i mnoge minerale. Štetno djelovanje pušenja, ali i pasivnog izlaganja duhanskom dimu, posebno je važno tijekom trudnoće jer tada majka ne ugrožava samo svoje zdravlje, nego rast i razvoj svoga djeteta. Farmakološko djelovanje pušenja u trudnoći nije u potpunosti razjašnjeno. Štetni učinci pušenja tumače se tako što ugljični monoksid onemogućuje funkcionalnu aktivnost fetalnog i majčinog hemoglobina, vazokonstriktorni učinak nikotina uzrokuju smanjenje perfuzije posteljice, smanjuje se apetit te dolazi do manjeg unošenja kalorija i smanjuje volumen plazme. Brojne epidemiološke studije pokazuju majčino pušenje u trudnoći s većom učestalošću spontanih pobačaja, krvarenja u trudnoći, placente previje, i abrupcije posteljice, promjena u disanju i pokretima ploda te protoku kroz fetoplacentarne i fetalne krvne žile, većim postotkom prijevremenih poroda i djece s intrauterinim zastojem rasta, većim postotkom anomalija, iznenadne smrti ploda, odnosno poremećaja psihičkog i fizičkog razvoja djeteta.
Mogu li majke ovisnice dojiti?
Dojenje je bitno za dobro zdravlje majke i djeteta. Ponekad se postavlja dilema može li i smije li žena koja je uživala ili sad uživa dozvoljene i nedozvoljene opojne droge dojiti. Nikotin, alkohol i kofein nisu kontraindikacije za dojenje. Ovisnice o amfetaminima, kokainu i opijatima i PCP-u ne bi smjele dojiti. Iznimka su majke na metadonskoj terapiji, koje mogu dojiti jer vrlo mala količina metadona prelazi u mlijeko. Imunološka svojstva mlijeka su puno važnija od minimalne doze metadona koja mlijekom prelazi djetetu. Ukoliko majka nakon poroda nije motivirana za dojenje, već se ponovno priklanja ovisnosti, ili ako boluje od hepatitisa C, HIV-a ili nekih drugih infektivnih bolesti, dojenje je kontraindicirano.
