Majčinstvo i ovisnost: izazovi, strahovi i mogućnosti podrške
Žene koje se suočavaju s problemom ovisnosti često su izložene većoj stigmatizaciji u odnosu na muškarce te društvo više osuđuje žene ovisnice nego muškarce ovisnike. Za žene ovisnice koje su ujedno i majke, teret stigme dodatno je izražen, što može otežavati proces oporavka i istodobno preuzimanje brige o djeci, partneru i obitelji. Osim što je tolerancija društva za žene ovisnice manja, žene dobivaju i manju podršku obitelji.
Žene koje se bore s ovisnošću često doživljavaju osjećaj nedostatka kontrole i bespomoćnost u svojoj roditeljskoj ulozi, uz osjećaje krivnje i srama. Suprotno raširenim predrasudama koje odražavaju izrazito negativan stav prema majkama koje se bore s ovisnošću, žene ovisnice često su zabrinute za dobrobit svoje djece. Majke s ovisnošću proživljavaju niz negativnih emocionalnih stanja povezanih sa svojom roditeljskom ulogom, uključujući osjećaj krivnje, zbunjenost u pogledu prikladnih strategija odgoja, osjećaj nedoraslosti roditeljskoj ulozi te strah za budućnost i ishode svoje djece (Luthar i Walsh, 1995).
Za samohrane majke s problemom ovisnosti izazovi su još i veći; same moraju voditi kućanstvo, osigurati egzistenciju i odgajati djecu, zbog čega su izložene višestrukim stresnim čimbenicima (financijski stres, emocionalna i mentalna iscrpljenost, usamljenost, nedostatak vremena za brigu o sebi, nedostatak društvene ili obiteljske podrške, razvod ili poteškoće u zajedničkom roditeljstvu). Ti se stresni čimbenici mogu nagomilati, stvarajući kod samohranih majki osjećaj kao da se nalaze pod golemim pritiskom.
U svakom slučaju, majke koje imaju problem ovisnosti mogu osjećati sram priznati da se bore s ovisnosti jer ne žele razočarati svoju djecu, niti žele da ih okolina, obitelj i zajednica smatraju lošim majkama. Također mogu strahovati od pravnih i društvenih posljedica, uključujući rizik od oduzimanja djece. To se posebno odnosi na samohrane majke koje nemaju nikakvu mrežu podrške; pa nerijetko radije biraju patiti u tišini, umjesto da potraže pomoć.
Za mnoge žene najveća prepreka je zatražiti pomoć. No, trenutak u kojem žena ovisnica odluči potražiti stručnu podršku može postati prekretnica koja je vraća zdravijem načinu života.
Snažna mreža podrške ključan je čimbenik u oporavku žene, osobito kada je riječ o majkama koje imaju djecu. Individualni stručni razgovori ženama koje se suočavaju s problemom ovisnosti pružaju siguran i povjerljiv prostor za razumijevanje osobnih poteškoća, jačanje samopouzdanja i razvijanje strategija suočavanja. Kada se žene mogu povezati s drugim ženama, posebno u okviru grupa podrške, pronalaze zajednicu i snagu.
Grupe podrške omogućuju ženama da prepoznaju kako se i druge žene suočavaju sa sličnim životnim izazovima, potiču učenje kroz međusobne odnose, pružaju priliku za osobni rast i osnaživanje, a isto tako u poticajnoj grupi žene mogu iskusiti pružanje savjeta i pomoći drugim ženama
Izvori:
Luthar, S. S. i Walsh, K. G. (1995). Treatment Needs of Drug-Addicted Mothers. Integrated Parenting Psychotherapy Interventions. Journal of Substance Abuse Treatment, Vol. 12.
