Prevencija suicida kod ovisnika – kako možemo pomoći?
Suicid predstavlja značajan dio smrtnosti među osobama koje se suočavaju s ovisnošću, osobito kada
uzimemo u obzir učestala komorbidna stanja koja dodatno otežavaju situaciju. Ovisnici se često
ponašaju impulzivno, doživljavaju beznađe, intenzivnu tjeskobu, socijalno su izolirani, a komorbidni
poremećaji poput depresije i PTSP-a dodatno pogoršavaju njihovo psihičko funkcioniranje dovodeći ovu
skupinu do značajno višeg rizika od suicidalnog ponašanja u odnosu na opću populaciju. Uz to,
istovremena kombinacija nekoliko supstanci, osobito depresora poput opioida i benzodiazepina,
dodatno povećava vjerojatnost predoziranje, bilo namjernog ili nenamjernog. Međutim, postoje
učinkovite strategije koje mogu značajno smanjiti taj rizik i poboljšati kvalitetu života osoba koje su ovisne.
Za razliku od tradicionalnog pristupa koji prioritet daje potpunom prestanku korištenja supstanci, pristup
smanjenja štete uzima u obzir složenost ovisnosti, stoga ne zahtijeva od osobe da odmah prestane s
konzumacijom već joj pruža alate i podršku za sigurnije korištenje, smanjenje negativnih posljedica i
postupni oporavak. Pristup smanjenja štete pokazao se iznimno učinkovitim, pogotovo za visoko rizične
pojedince. Neke od strategija smanjenja štete uključuju drop-in centre u kojima osobe mogu besplatno
boraviti tijekom dana i provoditi strukturirano slobodno vrijeme, pristup sterilnom priboru za
intravenozno korištenje droga, anonimno i besplatno testiranje te skrb vezanu uz zarazne bolesti, vanjski
rad, dostupnost supstitucijske terapije i distribuciju naloksona, te educiranje i savjetovanje osoba.
Istraživanja pokazuju da osobe koje se uključuju u programe ovakve vrste imaju veću vjerojatnost da će
potražiti medicinsku pomoć, smanjiti rizična ponašanja i tijekom vremana poboljšati vlastito mentalno
zdravlje, nego osobe uključene isključivo u programe usmjerene na apstinenciju. Uz to, distribucija
naloksona pokazuje se učinkovitom u smanjenju broja predoziranja, dok korištenje supstitucijske
terapije također pokazuje učinkovitost u smanjenju broja predoziranja, ali i smanjenju stope suicida.
Nadalje, od iznimne važnosti pokazale su se i psihosocijalne intervencije poput kognitivno-bihevioralne
terapije i programa podrške, koje pomažu osobama da razviju adekvatne strategije suočavanja,
poboljšaju samopouzdanje i izgrade socijalnu mrežu. Važne su i reforme politika usmjerene na
dekriminalizaciju, povećanje dostupnosti tretmana i integraciju programa smanjenja štete u zdravstveni
sustav.
Upravo se ovakav kombinirani pristup, koji uključuje različite aktivnosti smanjenja štete, psihosocijalnu
podršku i reforme politike, pokazuje ključnim kako bi se smanjio broj smrti, namjernih i nenamjernih,
kod ovisnika. Ipak, važno je naglasiti da oporavak nije linearan proces i svaka osoba ima svoj put prema
boljem i kvalitetnijem životu. Ako se suočavaš s ovisnošću i osjećaš se zaglavljeno, znaj da zaslužuješ
priliku za oporavak i novi početak. Nemoj ostati sam/a – obrati nam se kako bi saznao/la više o uslugama
koje nudimo i pronašao/la rješenja koja ti najbolje odgovaraju.
ANST 1700
Adresa: Doverska 11, Split
Telefon: 021/ 459 922
Radno vrijeme: 09:00 – 20:00
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida
Adresa: Kišpatićeva 12, Zagreb
Telefon: 01 2376 470
Radno vrijeme: U Centar za krizna stanja i prevenciju suicida može se doći bez najave i uputnice između
8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.
Izvor:
Omiyefa, S. (2025). Evaluating the efficacy of harm reduction, psychosocial interventions and policy
reforms in reducing drug-related suicide cases. World Journal of Advanced Research and Reviews, 25(3),
1130-1147.
